Imamo vlastitu državu u kojoj u kontinuitetu viÅ¡e od 300.000 ljudi nema posla, Å¡to ugrožava egzistenciju pojedinaca i sigurnost države. Hrvatski politiÄari nisu stvorili politiÄku ideju koja bi vodila brigu o interesu države, nego su se u borbi za vlast podjelili na dvije strane i na bazi proÅ¡losti razdvajaju zemlju na dva pola, stavljajuÄi svoje osobne interese ispred interesa države. DoÅ¡lo je do privatizacije, uniÅ¡tavanja proizvodnih kapaciteta, masovnog otpuÅ¡tanja ljudi i lakog bogaÄenja, Å¡to je nadbiskup BozaniÄ, nazvao 'grijehom struktura'.
Slaven Letica u knjizi 'StraÅ¡ni sud - kronika hrvatske apokalipse*, (naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2002.), najavio je kataklizmu hrvatskog gospodarstva, opisujuÄi dogaÄaje i aktivnosti tadaÅ¡njeg Predsjednika RH, a druÅ¡tvo koje se tada stvaralo nazvao 'Å¡kegrolikim' ('StraÅ¡ni sud' str. 10). Danas mnogi graÄani vide slom države, koju su obranili velikim žrtvama, a koja nije u stanju rjeÅ¡iti problem egzistencije njenih graÄana. Ljudi se pitaju, Äemu država u kojoj vlada negativna selekcija kadrova, u kojoj se ne obraÄuje plodno poljoprivredno zemljiÅ¡te, izvozi ogrijevno drvo â sirovina od koje se u kotlovima i turbinama proizvedenim u domaÄoj industriji može uÄinkovitije i ekoloÅ¡kije proizvesti struja i toplina. U kojoj se dozvoljava raseljavanje ljudi, zapoÅ¡ljava podobne i zapostavlja struÄnost i znanje, u kojoj se strani interesi i novac preferiraju pod izgovorom da Äe se tako naÄi izlaz iz krize, zaboravljajuÄi da naÅ¡u krizu nemože rijeÅ¡iti nitko drugi (pa ni EU) bez naÅ¡e volje i naÅ¡ih resursa.
S. Letica je u spomenutoj knjizi predvidio da Äe Hrvatska tek 2015. â 2020. ulaskom u EU postati originalnim dijelom ujedinjene Europe, Å¡to Äe se dogoditi samo ako izaberemo politiku koja može zaposliti veliki broj ljudi i koja Äe koristiti svoje resurse za razvoj na suvremenim principima.
URH je u studenom 2013. organizirao savjetovanje 'ZapoÅ¡ljavanje kroz Novu energetiku' i naveo primjere masovnijeg zapoÅ¡ljavanja kroz 'Plavu ekonomiju' (Gunter Pauli), radove UNDP-a Hrvatske (dr.sc. Robert PaÅ¡iÄko) i grupe profesora s Fakulteta strojarstva i brodogradnje (pod vodstvom prof. DuiÄa). Iste godine izdao je knjigu 'Nova energetika' koja, umjesto neuÄinkovitih termoelektrana na uvozno gorivo, zagovara energetiku na razvoju 5 podruÄja: Energetske uÄinkovitosti i zaÅ¡tite okoliÅ¡a, obnovljivim izvorima energije, komunalnoj energetici, elektro-vozilima i naprednim mrežama.
Umjesto da troÅ¡imo vrijeme i energiju na inicijativu naÅ¡ih politiÄara, predlažemo naÄin masovnog zapoÅ¡ljavanja koji polazi od naÅ¡e snage i znanja, smatrajuÄi da se jedino tako može rjeÅ¡iti depresivna situacija koja ruÅ¡i osnovne vrijednosti naÅ¡eg druÅ¡tva.
Na 10. Obljetnicu svog djelovanja, URH predlaže da svaku godinu na isplativim nacionalnim projektima, koristeÄi vlastite resurse razvijamo suvremenu tehnologiju i industriju s ciljem zapoÅ¡ljavanja Å¡to veÄeg broja ljudi na dugi rok. Za razliku od ostalih naÄina ovo zapoÅ¡ljavanje smo nazvali
i pozivamo hrvatske politiÄke stranke da se izjasne o modelu i javno kažu da li Äe prihvatiti izazov narodnog zapoÅ¡ljavanja od ukupno 100.000 ljudi u iduÄih 5 godina i na kojem resursu?
Kao primjer narodnog zapošljavanja navodimo
projekt 'Biotoplifikacije Hrvatske' (www.urh.hr), kojim je umjesto izvoza ogrijevnog drva, 'Udruga za razvoj Hrvatske' predložila izgradnju bioelektrane-toplane (BE-TO) i toplifikaciju Gline na drvnu biomasu. U tu svrhu je predložila formiranje nove tvrtke za proizvodnju BE-TO ('Grupacija Biotoplifikacija d.o.o.') koju su osnovali 9 dionika, meÄu kojima TPK-EPO, (proizvoÄaÄ kotlova), TTK (turbina) i PHB (automatizacija). Grupacija je koncipirala osnovne parametre BE-TO (1 MWel + 4 MWtopl) i nakon tržiÅ¡ne utakmice uspjela ugovoriti prvi primjerak sa tvrtkom 'Sherif', koja Äe BE-TO do ljeta ove godine iÄi u pogon.
ZaÅ¡to je Glina narodno zapoÅ¡ljavanje? Koristi domaÄu sirovinu, to je proizvod domaÄe industrije, omoguÄava jeftinije i ekoloÅ¡kije grijanje Å¡kolama, stambenim objektima u Glini, Kaznionici i suÅ¡arama drva,
Zamisao URH-a bila je da se u HR izgradi oko 50 takovih BE-TO, i time ne izvozi svaku godinu ogrijevno drvo nego proizvodi energija sa 4 x veÄom dodanom vrijednosti.
Nažalost hrvatska politika nije podržala taj projekt, a zadnji ugovori HEP-a o izgradnji BE-TO 2 MW u Osijeku i Sisku pokazuju da Ministarsvo gospodarstva nema namjeru podržati inicijativu privatnika na projektu Glina, nego je ugovorilo stranu turbinu, umjesto turbinu iz Karlovca.
Å ume su nacionalni resurs, one su vlasniÅ¡tvo naroda, i od politike se oÄekuje da se sade i koriste za njegovo zapoÅ¡ljavanje.
Niže navodimo 5 pravila modela narodnog zapošljavanja:
1. Nezaposleni su 'naÅ¡ neiskoriÅ¡teni kapital'. Polazimo od prosjeÄnog netto dohotka 5,500 kn, (brutto blizu 9.400,00 kn/mj), od Äega se državi kroz doprinose vraÄa 40%. Poduzetnik mora zaposlenjem svakog pojedinca ostvariti 3 puta veÄu dobit od netto plaÄe, okruglo 16.000 kn/mj i koriÅ¡tenjem domaÄe sirovine, poveÄati vrijednost rada za oko 60% (3.300 kn). Dakle, po jednom zaposlenom treba osigurati ulaganje od blizu 13.000 kn/mj koju treba vratiti njegovim radom.
2. Za financiranje, treba koristiti jeftine kredite središnje EU banke koja tiska novac i uz minimalne kamate usmjerava ga u realni sektor, ali treba angažirati i vlastiti novac tj. dodatna jeftinija sredstva za razvoj proizvodnih projekata.
3. Osnovni oblik poduzetniÅ¡tva treba biti druÅ¡tveno poduzetniÅ¡tvo - Zadruga, koja prilikom ulaganja u projekte jednako evaluira profitabilnost projekata, aspekte zaÅ¡tite okoliÅ¡a i održivog razvoja, kao i pozitivne druÅ¡tvene uÄinke projekta, te se pristupa provedbi samo onih projekata koji zadovoljavaju sva tri kriterija. Zadruga je bazirana na udruživanju pojedinaca, obrtnika i malih poduzetnika.
4. Projekti su važan dio uspjeÅ¡nog zapoÅ¡ljavanja i tu je važna uloga države, koja nije poduzetnik, ali je odgovorna za koriÅ¡tenje vlastitih resursa i razvoja. Bez snažnijeg angažmana Države u oÄuvanju i koriÅ¡tenju naconalnih resursa, narodno zapoÅ¡ljavanje neÄe uspjeti, za Å¡to Äe biti odgovorna naÅ¡a politika.
5. Za ocjenu druÅ¡tvene korisnosti zapoÅ¡ljavanja dobro je uvesti specifiÄnu zaposlivost investicije SZI, tj. broj novih radnih mjesta izražen u Äovjek-godinama na milijun eura tijekom gradnje i pogona objekta. Projekti poboljÅ¡anja energetske uÄinkovitosti na milijun ⬠zapoÅ¡ljavaju prosjeÄno 20 ljudi/g, a projekti TE na uvozni ugljen svega
*Biblijski naslov posljednje knjige 'Novog zavjeta', koju je napisao (po nekima) apostol Ivan, nagovjeÅ¡Äuje straviÄnu kataklizmu (smak svijeta) u kojoj Äe stradati grijeÅ¡nici i Äitavi narodi, da bi nakon toga opstali samo pravedni i zavladalo Carstvo nebesko, ... (Hrvatski enciklopedijski rjeÄnik, str 52, Novi Liber, Zagreb 2002.).
Dr.sc. Nikola Äupin, predsjednik URH-a
U Beogradu je 27. ožujka 2015. godine na Fakultetu za ekonomiju, financije i administraciju (FEFA) održana meÄunarodna konferencija "Od otpada do ukusa (FROM WASTE TO TASTE) "
Na konferenciji su sudjelovali struÄnjaci iz podruÄja održivog razvoja iz Italije, NjemaÄke, MaÄarske, Srbije, Nizozemske, Hrvatske te daleko najpoznatiji u ovom podruÄju Belgijanac, dr. Gunter Pauli, autor knjige Plava ekonomija.
Knjiga Plava ekonomija zagovara razvoj održivog poslovanja zasnovan na lokalnim resursima uz jaÄanje domaÄeg tržiÅ¡ta, poÅ¡tovanje naÄela Å¡irokog i otvorenog dijaloga, razmjene iskustava, te suradnji prirode i ekonomije.
Udruga za razvoj Hrvatske (URH) zalaže se za sve to, te valja naglasiti da je u knjizi Nova energetika, autora dr. Nikole Äupina (predsjednik URH-a) naglaÅ¡eno da 'plava ekonomija' stvara eko-sustave, koji se prirodno potpomažu na naÄin da otpad iz jednog sustava ulazi kao sirovina u drugi sustav, za razliku od postojeÄeg modela pohlepnog života i nemilosrdnog iskoriÅ¡tavanja zemaljskih resursa te zagaÄivanja okoliÅ¡a ('crvena ekonomija'), ili 'zelene ekonomije', koja traži dodatna financiranja.
Ono Å¡to je bilo naglaÅ¡eno na samoj konferenciji je da bi trebalo viÅ¡e posvetiti vremena edukaciji ljudi kako bi prepoznali održivi razvoj kao dobar razvoj, te prirodu koristili u skladu s njezinim naÄelima. U tom smislu djeuje i URH, koji smatra da je dosadaÅ¡nji neuspjeh hrvatske
politike u rjeÅ¡enju velike nezaposlenosti moguÄe rjeÅ¡iti tzv. 'narodnim zapoÅ¡ljavanjem' Å¡to Äe biti tema buduÄeg savjetovanja URH-a.
TakoÄer, poseban naglasak na konferenciji stavljen je na modele rjeÅ¡avanja problema energetske uÄinkovitosti i naÅ¡eg odnosa prema otpadu kao sirovini. Predstavljeni su uspjeÅ¡ni modeli poslovanja koji dokazuju da koliko god je poduzetniÅ¡tvo na održiv naÄin težak posao nije i nemoguÄ.
Dobar primjer je Srbija koja je na konferenciji prikazala projekt o uzgoju jestivih gljiva. Za uzgoj se koristi bilo kakav celuozni otpad skupljen u krugu od 30 km (stari papir, talog od kave). Na taj naÄin smanjeno je koriÅ¡tenje elektriÄne energije za Äak 90% (inovacija iz knjige Plava ekonomija).
Gunter Pauli, veliki je karizmatik koji je svojom energijom i stavovima inspirirao sve na ovoj konferenciji, te i sam rekao, kljuÄ je inspirirati sebe prirodom.
Educirajmo sebe, ljude oko sebe i pronaÄimo inspiraciju!
Iva PaukoviÄ, struÄ. spec. ing. el.
Krokodil ITS d.o.o. | Kontakt: info@krokodil.hr